0
0
U Hrvatskoj boravi crnogorski predsjednik Milo Đukanović koji je našu zemlju posjetio na poziv predsjednika Zorana Milanovića. Dvojica kolega na Pantovčaku su održala sastanak nakon kojeg su dali izjave za medije.
Milanović je na početku tiskovne konferencije s Đukanovićem rekao da bi crnogorski predsjednik ionako došao u uzvratni posjet Hrvatskoj, ali su ga “nedavni događaji u Crnoj Gori ubrzali”.
Đukanović je u Zagreb stigao dan nakon što su oporbene crnogorske stranke, predvođenje njegovom Demokratskom partijom socijalista (DPS), pozvale na formiranje prijelazne vlade koja će raspisati parlamentarne izbore.
Aktualne vlasti u priopćenju su proglašene „marionetama u službi tuđih, antidržavnih i anticrnogoskih interesa”, a nedavno ustoličenje novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Joanikija na Cetinju proglasili su „velikosrpskom ofenzivom”.
Milanović je kazao da je Đukanovićev posjet prilika da podrži “modernu, građansku i otvorenu Crnu Goru”.
Pohvalio je i dobre odnose s tom zemljom. “Oni nisu uvijek bili bez oscilacija, ali smo sve razjasnili”, kazao je.
“Razlog mog poziva je da damo podršku Crnoj Gori”, kaže Milanović podsjećajući na policijsku intervenciju 1997., kada je crnogorska policija zaustavila prosvjednike koji su krenuli na naselje katoličkih Albanaca Tuzi i navodeći taj trenutak kao onaj u kojemu je znao da je Crna Gora postala “nešto drugo”.
“Srbija koja pregovara, nisam siguran da imaju jasan princip za ući u EU. Da li tretirati cijelu regiju kao jedno ili ići selektivno, e to je pitanje za milijun eura”, govori Milanović o crnogorskim pregovorima s EU-om.
“Crna gora zaslužuje preferencijalni tretman. U protivnom nema smisla”, kaže hrvatski predsjednik dodajući kako je njegov zadatak da “našim i svojim sugovornicima na Zapadu”, a Crnu Goru vidi na Zapadu, “skrenem pozornost na ove stvari o kojima znaju malo i ne zanimaju ih”.
“U tom duhu i s tom namjerom moj je gost danas predsjednik Crne Gore”, rekao je Milanović.
Važna suradnja
Đukanović kaže da je potpora Hrvatske na europskom putu Crnoj Gori “važna i dragocjena” te da “imamo intenzivnu razmjenu iskustava”
“Održavamo frekventne političke kontakte i tome u prilog ide i ovo podsjećanje na posjet Milanovića Crnoj Gori i moj današnji uzvratni posjet”, govori Đukanović dodajući da su današnji razgovori bili fokusirani na europsku perspektivu Crne Gore i zapadnog Balkana.
“Za nas je europska i euroatlanska budućnost cijele regije jednako stabilnost regije. Ne vjerujemo da je moguća stabilnost bez jasne i dogledne europske perspektive”, kaže. Đukanović smatra da na zapadnom Balkanu ne može biti vakuuma.
“Pogađa nas deficit pažnje s najvažnijih europskih političkih adresa. Tamo gdje izostaje očekivana pažnja i inicijativa onoga tko inicijativu treba dati, nastanjuju se interesi drugih, zemalja koje nastupaju s vrijednosnih platformi suprotstavljenih europskoj platformi”, kaže ukazujući na prisutnost Rusije u regiji.
“Vjerujemo da nema alternative europskoj integraciji zapadnog Balkana i zahvalni smo susjedima koji su to prošli i podržavaju na s u tom planu”, zaključuje Đukanović.
“Dotaknuli smo se i pitanja bilateralne suradnje. naša suradnja je razuđena i vrlo kvalitetna. Želim zahvaliti Hrvtskoj na raznim vidovima podrške Crnoj Gori”, govori crnogorski predsjednik spominjući donaciju od 10000 doza cjepiva AstraZeneca koje je Hrvatska donirala Crnoj Gori. On vidi i brojne potencijale za suradnju, osobito u području ekonomije.
Đukanović govori kako se zapadnom Balkanu ponovno šalju retrogradne političke poruke da je vrijeme za ostvarenje ciljeva iz 90-ih.
“Opet se plasira iluzija da na zapadnom Balkanu nije moguća multietnička demokracija da je vrijeme za stvaranje uvećanih nacionalno i vjerski homogenih država”, kaže Đukanović koji kaže da je Crna Gora ponosna na to što je sekularna država koja ubrzano usvaja europski sustav vrijednosti.
“I u ovim situacijama i nakon njih, Crna Gora je odlučna da ostane građanska država. Uvjeren sam da će to tako biti, kao što sam uvjeren da ćemo i dalje unaprjeđivati bilateralne odnose”, kaže.
Potpora europskih zemalja
Đukanović je rekao i da je zaustavljen put integracije Crne Gore u Europsku uniju zbog događanja u toj zemlji posljednjih godinu dana.
“Mislim da je jako dobro da je ova godina iskorištena da ljudi u Crnoj Gori shvate da nije svaka promjena nabolje”, kaže Đukanović koji smatra da bi bilo “vrlo blagotvorno da dođe do promjene i da se zaustavi vrijeme propadanja u Crnoj Gori”.
“Vrijeme je naš saveznik”, poručuje dodajući da se vrijeme ipak moglo racionalnije iskoristiti. Kaže i da je napadnut građanski i sekularni identitet Crne Gore “servilnošću aktualne vlade pred centrima velikodržavnog idealizma u Beogradu” te da je potrebno vrijeme da to postane jasno međunarodnoj zajednici.
“Ključno je da imamo vladu koja će štiti nacionalne interese Crne Gore, a mi to nemamo. Cetinje je to jasno pokazalo”, govori prozivajuću vladu te dodaje da se Crnogorci moraju postarati da dobiju vladu koja će štiti njihove nacionalne interese.
Milanović je poručio Crnoj Gori da je “svako treći višak” te da je najbolje baviti se sam sobom.
Pozadina susreta
Crnogorski predsjednik će se susresti i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, a potom će položiti vijenac ispred mirogojskog spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli”. U Zagrebu će se susresti i s predstavnicima crnogorske manjine, a dan kasnije s Milanovićem će boraviti na Brijunima.
Đukanoviću je dolazak u Zagreb prvi službeni posjet inozemstvu otkako su porasle napetosti u njegovoj zemlji.
Joanikije, mitropolit crnogorsko-primorski, ustoličen je 5. rujna u toj povijesnoj, simbolički važnoj crnogorskoj prijestolnici usprkos protivljenju nekoliko tisuća prosvjednika koji su blokirali ceste prema Cetinju i sukobili se s policijom, pri čemu je ozlijeđeno nekoliko desetaka ljudi.
Pritom je ozlijeđeno je nekoliko desetaka ljudi. Joanikije, nasljednik Amfilohija koji je umro prošle godine od posljedica koronavirusa, te patrijarh srpski Porfirije na Cetinje su stigli helikopterom, pod zaštitom naoružane specijalne policije.
Ustoličenje na Cetinju dio Crnogoraca smatra novim pokušajem velikosrpskog utjecaja Beograda na Crnu Goru i negiranja crnogorskog identiteta.
Vlada u Podgorici smatra se prosrpskom, iako i razjedinjenom po nizu pitanja. Premijer Zdravko Krivokapić na vlast je stigao uz veliku pomoć SPC-ja, zbacivši time Đukanovićevu vlast nakon 30 godina vladavine. Bivšeg premijera, a danas predsjednika, Krivokapić optužuje za huškačku retoriku.
„Oni koji su 30 godina bili na vodećim državnim funkcijama i u svojim izjavama se navodno bore za multietničku Crnu Goru, čine sve na produbljivanju napetosti i širenju vjerske i nacionalne netrpeljivosti”, napisao je premijer ovaj tjedan na svom Twitter profilu, dodavši kako oporba „širi mržnju i podjele samo da zaštiti stečeni kapital i privilegije”.
Događaji na Cetinju, simbolički važnom SPC-u i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), kulminacija je dugotrajnih sporova u Crnoj Gori, članici NATO saveza od 2017. godine, po pitanju identiteta i religije.
Prethodna crnogorska vlada, predvođena Đukanovićevim DPS-om, prije dvije godine donijela je zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je crkvena imovina za koju ne postoji dokaz o vlasništvu prije 1918. godine, kad je Crna Gora postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prepisana državi.
CPC je podržao taj zakon, a SPC mu se žestoko usprotivio i poveo masovne prosvjede na crnogorskim ulicama. Nekoliko mjeseci kasnije na parlamentarnim izborima mijenja se vlast, a brojne čelne funkcije u zemlji preuzeli su kadrovi bliski SPC-u.
Objava ĐUKANOVIĆ KOD MILANOVIĆA: “Ključno je imati vladu koja štititi nacionalni interes, a mi je nemamo” pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.
