Portal Euractiv.com dobio je na uvid nacrt Strateškog kompasa EU. Riječ je o dokumentu usmjerenom na buduće razdoblje, a njime se želi osigurati zajedničko strateško usmjerenje u području sigurnosti i obrane te pridonijeti ostvarenju EU-ove razine ambicije u tom području, glasi službena definicija Strateškog kompasa.
Dokument koji je Euractiv.com dobio na uvid bit će predstavljen ministrima obrane i vanjskih poslova na sastanku 15. studenog i trebao bi predstavljati doktrinu EU.
Prvi dio dokumenta predstavlja analiza prijetnji. Na 28 stranica dokumenta, očekivano, kao glavne se ugroze najčešće spominju Rusija i Narodna Republika Kina, čime je dokument u skladu s novom strategijom NATO-a.
“Ruske akcije u našem zajedničkom susjedstvu i na drugim područjima proturječe viziji svijeta i interesima EU”, jasan je zaključak. Uz već očekivani dodatak da je EU usmjeren na suradnju s Moskvom na nekim specifičnim pitanjima, a prva je na popisu borba protiv klimatskih promjena.
Nacrt Kompasa definira NR Kinu “partnerom, ekonomskim konkurentom i sistemskim rivalom”, kako se to navodi u dokumentima EU još od 2019. godine. Novi je element fokusiranje na uključenost Pekinga u regionalne tenzije. I ne manje važan “zahtjev za snažnim jedinstvom” članica kad je riječ o suočavanju s NR Kinom.
Hrvatska je i dalje članica platforme za suradnju s Kinom “16+1”. Litva, koja je istupila, tražila je da se s Kinom pregovara samo u formatu “27+1” i to je ušlo u nacrt dokumenta.
U nacrtu Strateškog kompasa navodi se da je ideja vodilja specificirati Članak 44 Ugovora EU koji se nalazi u poglavlju Odredbe o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. “U okviru odluka donesenih u skladu s člankom 43., Vijeće može povjeriti provedbu neke zadaće skupini država članica koje su voljne i imaju potrebne sposobnosti za takvu zadaću.”
Dokument donosi još jednu potvrdu da EU ne planira u sljedećem razdoblju širenje na Zapadni Balkan. “EU je otvorena za suradnju s Ujedinjenom Kraljevinom na području sigurnosti i obrane te se obvezuje na jačanje dijaloga sa Zapadnim Balkanom, istočnim i južnim susjedstvom, Indo-Pacifikom i Latinskom Amerikom.”
Zapadni Balkan se navodi kao izdvojeni entitet, ali na istoj razini kao i susjedstva, istočno su Moldova i Gruzija, primjerice. Nacrt naglašava važnost aktivnog pomorskog djelovanja EU na prostoru Indo-Pacifika.
U nastavku se navode razni alati koje treba razviti, od jačanja otpornosti na hibridne napade do odvraćanja kibernetičkih napada uključujući i strategiju za suočavanje s rizicima i incidentima u svemiru.
Traži se rast obrambenih proračuna članica, ali bez limita kao što je zahtjev NATO-a za 2% BDP-a.
Objava EU ODUSTALA OD PRIMANJA SRBIJE I ZAPADNOG BALKANA: U novom “strateškom kompasu” su u rangu s Moldavijom i Gruzijom pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.
