Evropa se priprema na neizvjesna vremena: Preporuka građanima – imajte gotovinu za tri dana
U sve kompleksnijem globalnom okruženju koje karakterišu geopolitičke nestabilnosti i sve češći kibernetički incidenti, evropske institucije i stručnjaci za sigurnost sve otvorenije pozivaju građane na osnovnu ličnu pripremljenost. Među ključnim preporukama izdvaja se savjet da domaćinstva imaju određenu količinu gotovine – za pokrivanje trodnevnih nužnih troškova – u slučaju da elektronski sistemi plaćanja privremeno prestanu funkcionisati.
Gotovina – dio lične otpornosti u digitalnom dobu
U savremenom društvu, u kojem većina transakcija zavisi od elektronskih sistema, sve češće se postavlja pitanje šta ako ti sistemi padnu. Kibernetički napadi, prekidi struje, nestanci interneta ili tehnički kvarovi mogu u samo nekoliko sati značajno otežati svakodnevni život.
Zato Centralna banka Nizozemske, kao dio šire strategije pripravnosti, preporučuje da svaka odrasla osoba u domaćinstvu ima najmanje 70 eura gotovine, dok je za djecu preporučeni iznos 30 eura. Ovo bi trebalo pokriti osnovne potrebe poput hrane, vode, lijekova ili goriva – barem dok se sistemi ne osposobe ponovo.
Geopolitičke prilike – signal za buđenje
Nakon što je Politico objavio nacrt evropske strategije za civilnu pripravnost, postalo je jasno da Evropska unija više ne želi ignorisati rizike koji dolaze s globalnim tenzijama, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ova kriza je mnoge države podsjetila na važnost sigurnosne autonomije i otpornosti sistema, kako na institucionalnom, tako i na individualnom nivou.
Stručnjaci naglašavaju da se ne radi o širenju straha, već o odgovornoj i racionalnoj pripremi za nepredviđene situacije. Kao što većina domaćinstava ima svijeće i baterije za slučaj nestanka struje, tako bi i osnovna suma gotovine trebala biti dio svakodnevne spremnosti.
Posebne preporuke i za trgovce
Osim građana, preporuke se odnose i na trgovce. Savjetuje im se da razviju alternativne metode plaćanja, poput QR kodova ili privremenih računa, za slučajeve kada POS terminali ne rade. Ovakvi sistemi već se testiraju u pojedinim zemljama EU, kao dio strategije za jačanje otpornosti maloprodaje.
BiH: Više povjerenja u gotovinu, ali i dalje ranjiva
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, stručnjaci ističu da su građani u nešto boljoj poziciji u pogledu gotovine – dijelom zbog tradicionalnih navika koje i dalje preferiraju keš transakcije. Ipak, BiH je i dalje osjetljiva na kibernetičke prijetnje, a broj incidenata u regiji je u značajnom porastu. Prema globalnim izvještajima o kibernetičkoj sigurnosti, broj napada u zemljama zapadnog Balkana povećao se za 40% u samo dvije godine, dok su ransomware napadi porasli za čak 200%.
Strateški odgovor na ove prijetnje podrazumijeva hitno donošenje nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti, jačanje tehničkih kapaciteta agencija i podizanje svijesti građana o digitalnoj otpornosti.
Primjeri koji podsjećaju na ranjivost
Nedavni slučajevi prekida električne energije u Španiji i Portugalu, kao i kvarovi mobilnih mreža, pokazali su koliko moderna infrastruktura može biti ranjiva. I zemlje našeg regiona nisu izuzetak – sjećamo se prošlogodišnjih višesatnih nestanaka struje koji su pogodili BiH i okolne zemlje, ostavljajući mnoge bez osnovnih usluga.
Ovi primjeri jasno ukazuju na potrebu za razvojem rezervnih rješenja – kako u trgovini i komunikaciji, tako i u saobraćaju i zdravstvu.
Zaključak: Spremnost je odgovornost
Bez obzira na to da li su u pitanju prirodne katastrofe, kibernetički napadi ili sistemski kvarovi – preporuke institucija o ličnoj spremnosti su tu da nas podsjete da uloga građana nije pasivna. Nema razloga za paniku, ali postoji mnogo razloga za racionalnu pripremu. Držati određenu količinu gotovine, imati plan komunikacije i osnovne zalihe hrane i vode – nije izraz straha, već zdravog razuma u vremenu koje postaje sve neizvjesnije.