Ministarstvo znanosti i obrazovanja, potvrdio je ovih dana ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, namjerava najkasnije do kraja godine izmijeniti postojeći Pravilnik o kriterijima upisa u srednje škole, piše Slobodna Dalmacija. Godinama su opći uspjeh i ocjene iz viših razreda osnovnoškolskog obrazovanja glavni kriterij za ulazak u srednjoškolsko obrazovanje, a “tona” petica s kojom ta djeca konkuriraju za upis postala je nepodnošljiv teret sustavu.
Iako Ministarstvo još uvijek ne izlazi s planovima, neslužbeno se doznaje da se razmišlja o povećanju vrijednosti bodova ostvarenih na provjerama posebnih znanja (takozvani prijemni ispiti) koje provode same škole.
Podsjetimo, već i sada prema postojećem Pravilniku srednje škole koje imaju veliku navalu odlikaša ili su prethodne godine na upisima imale velik broj učenika s istim maksimalnim brojem bodova (točnije, upisale su kandidate s ukupnim brojem bodova u rasponu od četiri posto maksimalnog broja mogućih bodova) mogu od Ministarstva dobiti suglasnost da iduće godine provedu svoj selekcijski postupak, odnosno “prijemni ispit” u školi.
Međutim, prema aktualnom Pravilniku, rezultati tog ispita nose svega pet bodova u ukupnom zbroju bodova potrebnih za upis, a izmjenama Pravilnika navodno se planira njihov udio povećati, to jest prijemni bi nosili više bodova.
Prema važećem Pravilniku, najveći broj bodova za upis u gimnazijske i četverogodišnje programe imaju ocjene, odnosno opći uspjeh od petog do osmog razreda osnovne škole, te zaključne ocjene u sedmom i osmom razredu iz hrvatskog i prvog stranog jezika te matematike, kao i triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinoj školi. Tako se može “zaraditi” najviše 80 bodova, a posljednjih godina ogroman broj učenika upravo s tim brojem bodova pokuca na “upisna” vrata, uglavnom prestižnih gimnazija.
Izmjenama Pravilnika mogli bi se preispitati dodatni bodovi ostvareni po različitim kriterijima, poput natjecanja, zdravstvenih poteškoća, otežanih uvjeta školovanja i slično. Oni se, navodno, ne bi više automatski pribrajali kandidatima prilikom upisa, nego tek u situacijama kad bi mogli biti “jezičac na vagi”, to jest kada više kandidata ima jednak broj bodova, onda bi se kao selekcijski element dodavali i ti bodovi. Naravno, za one učenike koji na njih imaju pravo.
Iako imaju tu mogućnost, od oko četiri stotine srednjih škola u Hrvatskoj samo su četiri, i to mahom zagrebačke gimnazije, dosad provodile “prijemne ispite”, odnosno dodatna testiranja znanja iz odabranih predmeta prilikom upisa u prvi razred. Jedna od njih je zagrebačka Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, koja učenike dodatno testira za upise u program prirodoslovne gimnazije.
Ravnatelj Zlatko Stić, koji godinama zagovara uvođenje “male mature” na kraju osmih razreda, ima prijedlog kako bi se, dok se takve krupne promjene u sustavu ne dogode, mogao omogućiti donekle pravedniji upis u prvi razred srednjih škola.
– Tražimo da se za početak maksimalni broj bodova ostvarenih na provjerama posebnih znanja u školama sa sadašnjih pet poveća na deset, te da se ukine vrednovanje uspjeha u petom i šestom razredu osnovne škole. Uopće, vrednovanje općeg uspjeha od petog do osmog razreda treba ukinuti, a bodovati jedino uspjeh iz predmeta u sedmom i osmom razredu, i to onih glavnih te ostalih važnih za program u koji se dijete upisuje – ističe Zlatko Stić, koji je i član užeg predsjedništva Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
I njega ljuti dugogodišnja inflacija superodlikaša.
– Naše “prijemne” testove ništa bolje ne rješavaju oni s 80 bodova od onih sa 78. Međutim, zbog postojećeg vrednovanja ocjena nama se ove godine dogodilo da je iz upisa u prirodoslovnu gimnaziju, i to za 0,15 bodova, ispalo četvero (uplakane) djece jer su u petom ili šestom razredu imali četvorku iz likovnog ili glazbenog odgoja. O tome govorim godinama! – rekao je ravnatelj Stić.
Objava “IMAMO UPLAKANU DJECU koja se ne uspiju upisati zbog četvorke iz glazbenog ili tjelesnog u petom razredu”: KRAJ INFLACIJE SUPERODLIKAŠA? pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.
