Kako smo u Danskoj uspjeli cijepiti 95 posto odraslih i vratiti život u normalu, bez restrikcija i covid potvrda

Savjeti za ‘staro normalno’

Frijs-Madsen novi je danski veleposlanik u Hrvatskoj. Stigao je početkom rujna, nakon što je četiri godine proveo kao ambasador u Pragu. Iskusnom diplomatu Hrvatska je četvrta veleposlanička destinacija u karijeri – prije Zagreba i Praga, bio je još u Rijadu i Buenos Airesu.

Na naše pitanje o druženju i grljenju – nakon što su godinu i pol strogo držali socijalnu distancu – ambasador odgovara diplomatski: „Zadnja četiri tjedna sve su restrikcije ukinute, ali se, naravno, i dalje savjetuje ljudima da zadrže dobro ponašanje, često peru ruke, drže neku distancu. Ali, da, pravila su ukinuta i život se vratio u normalu“.

Ima li u Danskoj antivaksera?

Početkom rujna Telegram je objavio analizu danske strategije borbe protiv koronavirusa – kako su se Danci, kombinacijom testiranja, cijepljenja i Covid potvrda, izvukli iz epidemije. Prije razgovora s veleposlanikom, na stranici Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) provjerili smo svježe podatke o cijepljenju.

Onda smo ih, pomalo u čudu, provjerili još jednom: u Danskoj je barem jednu dozu cjepiva primilo 95 posto starijih od 18 godina. U cijeloj populaciji, kaže ambasador, 85 posto. U Hrvatskoj cijepljeno 54 posto odraslih građana, odnosno 45 posto od ukupnog stanovništva. U Danskoj, izgleda, nema skeptika ni antivaksera?

„Ne baš“, odgovara Frijs-Madsen, „a s obzirom na procijepljenost od 85 posto, dosegli smo ono što se naziva kolektivnim imunitetom, što znači i da su druge brojke, kao na primjer broj hospitaliziranih, na vrlo niskom nivou“.

‘Većina ljudi poštuje pravila’

Danska je u travnju ove godine bila među prvim europskim državama koje su za svakodnevne aktivnosti uvele Covid potvrdu, koja dokazuje da je osoba ili cijepljena ili preboljela Covid-19 ili ima negativan test. Tu obavezu Hrvatska je uvela početkom listopada, vrlo ograničeno, samo za sustave zdravstva i socijalne skrbi.

U Danskoj se bez tog dokumenta ili barcodea nije moglo u restorane, kafiće, teretane, kina i tako dalje. Potvrdu je, dakako, koristio i naš sugovornik, kada je iz Češke povremeno dolazio kući. Morao se uz to pri povratku učestalo testirati. Bilo je, kaže, „prilično restriktivno, ali većina ljudi je poštivala pravila“.

No, bilo je i prosvjeda, „političkih rasprava, ljudi koji su smatrali da se išlo predaleko“. „Naravno da je bilo dubokih razlika, ali sve u svemu povjerenje u institucije u Danskoj je prilično visoko. Kad plaćamo poreze, očekujemo da se taj novac koristi na dobar način. A ako nam zdravstvene vlasti kažu da nešto napravimo, velika većina će to slijediti“, objašnjava Frijs-Madsen kako Danci funkcioniraju.

Testiranje, testiranje, testiranje

Ako bi, međutim, morao izdvojiti jednu stvar koja je dosad presudno utjecala na učinkovitost suzbijanja epidemije, veleposlanik navodi „vrlo, vrlo, vrlo visoku razinu testiranja“ na Covid-19. „Vrlo“ je doista ponovio tri puta, a za to postoje dobri razlozi: po broju testova na milijun stanovnika Danska je prva – u svijetu. Hrvatska je trenutno 86.

Velik broj testiranja omogućuje da „manje-više cijelo vrijeme u stvarnom vremenu imate realniju sliku o tome tko je bolestan, a to ne“. Onda se može na vrijeme reagirati i uvoditi ciljane, lokalne restrikcije tamo gdje se zaraza pojavila, umjesto nacionalnih mjera.

Polemični novi propis o azilu

S danskim ambasadorom Telegram je razgovarao sredinom tjedna, nekoliko sati prije nego što je objavljena nova uznemirujuća priča o postupanju prema migrantima na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Politika prema migrantima nedavno je i Dansku dovela u fokus europske javnosti. U lipnju je danski parlament prihvatio izmjene zakona kojima je omogućeno da se tražitelje azila premjesti u tzv. treće zemlje (države koje nisu članice Europske unije) i da tamo čekaju odluku o svom zahtjevu. Ovaj potez oštro su kritizirale nevladine organizacije, poput Danskog vijeća za izbjeglice, kao neodgovoran i nesolidaran.

Zabrinuta je i Europska komisija – zbog usklađenosti ovih izmjena s međunarodnim obvezama Danske, kao i rizika da dođe do, kako ističu iz Bruxellesa, potkopavanja temelja međunarodnog sustava zaštite. Ideju da se zahtjevi za azilom obrađuju u trećim zemljama kritičari smatraju outsourcingom odgovornosti i ocjenjuju je kontroverznom. Više o temi pročitajte klikom OVDJE.

Izvor Telegram.hr