Čini se kako su se Nizozemci pomirili s relativno strogim mjerama koje su tamošnje vlasti uvele argumentirajući da tako nastoje suzbiti epidemiju koronavirusa, piše u reportaži iz Amsterdama novinarka BBC-ja Anna Holligan. Iako se sporadično okupljaju prosvjednici protiv mjera i cijepljenja te bacaju pirotehniku na policajce, oni predstavljaju manjinu u nizozemskom društvu, tvrdi novinarka.
Većina ljudi, dodaje se u tekstu, nevoljko se slaže da je potrebno žrtvovanje dijela društvenog života kako bi se doprinijelo čitavoj zajednici.
Nizozemska vlada najavila je “blagi lockdown”, s ciljem da se smanje društveni kontakti, kao odgovor na nagli porast broja novozaraženih. Rekordnih 16.324 novih slučajeva zabilježeno je u jednom danu, a brojevi su svakog dana vrlo visoki, unatoč ogromnoj stopi procijepljenosti koja doseže gotovo 85 posto odraslog stanovništva.
Stručnjaci ipak nisu sigurni da su mjere zatvaranja, koje uključuju rad kafića samo do 19 sati, dobre za zajednicu.
– Mislim da one najviše pogađaju mlade ljude – kaže mlada znanstvenica Saskia Heyster koja kaže kako je zabrinuta za svoje mentalno zdravlje.
– Moja istraživanja znaju biti vrlo stresna i tijekom posljednjeg lockdowna teško mi se bilo priviknuti na situaciju. Doista mi je drago da mogu otići na kavu i ne osjećati se kao da radim nešto protuzakonito, izjavila je iako obični odlazak u kafić nije sasvim moguć budući da je zabranjen bez pokazivanja – covid potvrde.
U kafiću novinari susreću Neilla Bo Finlaysona koji upravo ispija pivo.
– Ljudi su se navikli na lockdown, a meni je to vrlo frustrirajuće. Čini mi se da samo idemo iz lockdowna u lockdown. Naročito je to teško kad znamo kakav život može biti, no javna sigurnost je na prvom mjestu i naprosto morate učiniti ono što je potrebno. Mjere nisu tako drakonske i prilagodit ćemo im se – kaže.
Mlada Natasja također se brine hoće li mjere ostaviti posljedice na stanje njezine psihe.
– Mentalno zdravlje trebalo bi biti tretirano jednako kao i ono tjelesno i mi mladi smo najpogođeniji mjerama – kaže, priznajući da se boji osjećaja usamljenosti ako mjere budu produljene iznad planirana tri tjedna.
BBC podsjeća da je Nizozemska bila kritizirana zbog navodno preopuštenog pristupa koronakrizi. Bili su jedni od posljednjih na svijetu koji su uveli obvezu nošenja zaštitnih maski, te najsporiji u Europi po implementaciji programa cijepljenja stanovništva. No, odjeli intenzivne njege počeli su se brzo puniti, a njemačke bolnice izdale su upozorenje da više neće prihvaćati nove pacijente iz Nizozemske pa su vlasti morale posegnuti za strogim mjerama. Nove restrikcije nazivaju se “parcijalnim lockdownom” jer će život za većinu građana tijekom dana ostati nepromijenjen.
Kafići i restorani mogu nastaviti poslovati uz uvjet QR kodova odnosno digitalnih potvrda za goste koji žele sjediti, dok oni koji hranu samo pokupe na ulazu nemaju tu obvezu. Sportski događaji mogu se nesmetano odvijati, no bez gledatelja. Ugostiteljski objekti zatvaraju se u 19 sati, no ta se mjera ne odnosi na kulturno-umjetnička događanja poput kazališta, kina i koncerata. To je, naravno, dovelo do sarkastičnih objava Nizozemaca koji se pitaju znače li nove mjere da se koronavirus širi samo nakon što padne mrak.
Očekivano, već i sama najava novog lockdowna dovela je do gužvi u supermarketima, a najviše se kupuju zalihe piva. U mjerama se, pak, obeshrabruju kućne zabave te je svakom kućanstvu dozvoljeno ugostiti najviše četiri osobe na dan no svima je jasno kako je policiji to nemoguće kontrolirati. Baš kao i posljednjeg puta kada su zatvoreni barovi i restorani, stanovnici Den Haaga već rade brojna privatna druženja kako ne bi bili usamljeni. Zbog toga, piše BBC, postoji rizik da će mjere pojačati širenje virusa u kućanstvima, a upravo taj način transmisije je, prema vladinim statistikama, odgovoran za značajan udio broja oboljelih.
Voditelj kafića Leopold Bas Swillens smatra da su ugostitelji nepravedno kažnjeni.
– Činimo sve za sigurnost svojih gostiju. Provjeravamo digitalne potvrde, uslužujemo samo goste koji sjede, vrlo smo oprezni. Na kućnim zabavama nitko se ne drži nijedne od tih mjera, a nas se kažnjava i smatra odgovornima za širenje zaraze – upozorava on na apsurd.
Poduzetnici u najmanje četiri grada najavili su da će ignorirati nove mjere, no pitanje je što će im se dogoditi ako to stvarno učine. Klubovi i restorani u Belgiji i Njemačkoj već bilježe rekordan broj rezervacija Nizozemaca. Najveća frustracija novim mjerama vlada među onima koji su cijepljeni, nose maske i održavaju distancu. Svi oni vjerovali su da je to dovoljno kako bi vodili normalan život tijekom četvrtog vala epidemije. Cijepljeno je oko 84 posto odraslog stanovništva, dok većina oboljelih koji su trenutno u nizozemskim bolnicama nije primilo nijednu dozu. Ipak, stroge mjere stupaju na snagu. BBC donosi iskustvo jedne majke koja je dovela svog petogodišnjeg sina na sat baleta. Nije imala potvrdu.
– Ne želim sudjelovati u ovome – rekla je, “ubacila” svog sina u dvoranu te napustila zgradu.
Mnogi ukazuju na mogućnost da će uvođenje 2G potvrda, koje će moći dobiti samo cijepljeni ili oni koji su nedavno preboljeli covid, dovesti do rascjepa u društvu. Iako se Nizozemci relativno lako prilagođavaju svim mjerama, svi se i sve češće pitaju – do kada će sve ovo trajati, prenosi Jutarnji.
Objava Masovno se cijepili, nosili maske, izvadili covid potvrde, a sada im uveli – lockdown: Pa, dokad više ovako?! pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.