0
0
Na pitanje ruši li onda Dodik BiH, kao što tvrdi Schmidt, predsjednik HDZ-a BiH je odgovorio kako bi se sve lako riješilo kada bi Dodik bio glavni problem BiH.
Evo što je Čović kazao o Schmidtovu izvješću koje je uzburkalo duhove u BiH, posebno njegova teza o mogućnosti raspada države, νojnog sukοba, temeljeno na zapaljivoj retorici Milorada Dodika:
“Višeslojno je, ali nije objektivno. Ako analizirate prethodna izvješća koja je podnosio prethodni visoki predstavnik, vidjet ćete otprilike ista razmišljanja, osim što sada malo više ima retorike koja podsjeća na neko ratno predvrijeme, tako da već dugo komuniciramo s visokim predstavnicima. Izvješća piše uvijek ista skupina ljudi koja već petnaestak godina sjedi u Uredu OHR-a u Sarajevu i ta izvješća se ponavljaju po špranci koja je napravljena već duže vrijeme. Ovaj put su oni morala biti podijeljena na drugačiji način, Gospodin Schmidt nije dobio priliku da se obrati Vijeću sigurnosti, tako da dolazi jedno novo vrijeme kad je u pitanju OHR.
“Dva puta sam službeno razgovarao s gospodinom Schmidtom i mislim da ima dobru sliku o stanju u BiH, a koliko on kao pojedinac može napraviti, to je drugi par rukava. Mislim da mu nisu mogućnosti pretjerano velike, on je došao nakon Inzkovog nametanja jednog zakonskog rješenja i sad se mora snalaziti. Točno je da imamo krizu koju nismo imali od Daytona u zadnjih 25 godina na ovakvoj razini. Retorika je huškačka, govori se čak o mogućnosti izbijanja sukoba, a zanijekani su elementi koji su do te retorike doveli“, kazao je Čović.
Na pitanje kakvi su njegovi odnosi s Dodikom i Izetbegovićem, čelnicima dviju najvećih stranaka u BiH, Čović je kazao kako s obojicom ima korektne odnose, možda s Izetbegovićem ima malo dinamičniju raspravu.
Na pitanje ruši li onda Dodik BiH, kao što tvrdi Schmidt, predsjednik HDZ-a BiH je odgovorio kako bi se sve lako riješilo kada bi Dodik bio glavni problem BiH.
“Mislim da su prοblemi mnogo složeniji, da je izvorište pravih prοblema mnogo dalje od Dodika, ako želimo riješiti krizu, onda moramo riješiti osnove funkcioniranja pravne države BiH. kad su Hrvati u pitanju, zadnjih pet-šest godina moramo se boriti za očuvanje svog integriteta“, naglasio je Dragan Čović.
Prema prijedlogu Zorana Milanovića, o kojem je razgovarao s Dodikom i Izetbegovićem, kako je kazala Petrović, jedini suzdržan je Bakir Izetbegović.
O toj temi Čović, kako je kazao, s Izetbegovićem nije razgovarao. Na sastanku s Aleksandrom Vučićem koji je održan na marginama skupa u Ljubljani, interesirala ga je pozicija Srbije u odnosu na Dodika, kao i potreba da ih “Srbi podrže u Parlamentarnoj skupštini.“
“S ovim izbornim zakonom ne smijemo dočekati 2022.“, kazao je Čović te dodao kako je uvjeren da će Izetbegović razumjeti da više ne može birati Hrvatima legitimne predstavnike u Domu naroda“, kazao je.
Grupa sastanaka s međunarodnim predstavnicima je 16. i 17. studenoga i vjerujem da bi do tada trebali imati modele za izbor članova predsjedništva Doma naroda na principu legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. S premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarao je o tome što Hrvatska može napraviti da imamo usklađen stav EU i Bruxellesa.
Čović se osvrnuo i na problem iseljavanja, a komentirao je i zamjerke i prozivanja o zapošljavanju obitelji i prijatelja u poduzećima te medijske navode o povezanosti s Rusima.
“Nekad sam fašist, nekad ustaša, nekad tuđmanovac i Šuškov čovjek, ovisno o tome kako sarajevskoj čaršiji zatreba“, zaključio je Dragan Čović.
“Moguće da je Schmidt pretjerao u procjenama, ali svatko normalan treba strahovati od bilo kakvih sigurnosnih iskušenja, prošli smo to. Krizu trebamo zaustaviti. Sva odgovornost moja i kolega je da se to zaustavi i da retoriku prilagodimo europskim potrebama i sređivanju stanja u BiH”, naglasio je Čović, prenosi Nova.
