0
0
U jednom od najuglednijih znanstvenih časopisa na svijetu – The Lancet – izašlo je kao preprint (dakle prije stručne recenzije) još jedno istraživanje koje ukazuje kako učinkovitost cjepiva vrlo značajno blijedi kroz vrijeme, piše Jutarnji list.
To istraživanje indirektno potvrđuje tezu kako se pogrešno osloniti na sustav covid propusnica ako želite zaustaviti brzo širenje zaraze, a za što se kao novu strategiju odlučila i hrvatska vlada.
U istraživanju “Effectiveness of Covid-19 Vaccination Against Risk of Symptomatic Infection, Hospitalization, and Death Up to 9 Months: A Swedish Total-Population Cohort Study” švedski znanstvenici sada pak tvrde kako se nakon određenog vremena kod pojedinih cjepiva više uopće ne može detektirati učinkovitost po pitanju zaštite od zaraze, te stoga preporučuju treću booster dozu cjepiva.
Švedski znanstvenici obradili su kohortu od čak 842.974 parova cijepljenih i necijepljenih kako bi usporedili učinkovitost cjepiva, što znači da im je ukupni uzorak bio 1,68 milijuna ljudi. Za Pfizerovo (BNT16n2) cjepivo došli su do zaključka kako njegova učinkovitost protiv zaraze pada progresivno s 92 posto između 15-30 dana nakon cijepljenja na 47 posto između 121-180 dana nakon cijepljenja, dok 211 dana nakon cijepljenja uopće nisu mogli utvrditi učinkovitost tog najviše korištenog cjepiva u odnosu na necijepljene. Drugim riječima, cijepljeni su nakon sedam mjeseci jednako zaštićeni od SARS-CoV-2 infekcije kao necijepljeni, te bi svakako trebali uzeti booster dozu. No, to što cjepivo više ne štiti od zaraze, to ne znači da više ne štiti od teških ishoda; hospitalizacije i smrti. Šveđani su utvrdili kako je zaštita od teških ishoda dobra i nakon 9 mjeseci, ali ipak i u tome značajno pada kod muškaraca, starijih i slabijih osoba te ljudi s komorbiditetima.
Imaju li propusnice smisla?
Inače, postaje pomalo čudno kako se hrvatske vlasti oslanjaju na sustav propusnica jer i u vladi imaju dva mlada i zdrava ministra koji su razvili simptome bolesti nakon cijepljenja, a cijepili su se javno. Radi se o ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću te, sada, i potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću.
Inače, za Modernino cjepivo (mRNA-1273) švedski znanstvenici utvrdili su da njegova učinkovitost dugotrajnija nego kod Pfizera jer ostaje na 59 posto 181 dan nakon cijepljenja. Za razliku, kod cjepiva AstraZenece (ChAdOx1 nCoV-19) učinkovitost zaštite od infekcije je generalno gledajući slabija, blijedi brže te se već nakon 121 dan od cijepljenja ne može detektirati u učinkovitost u odnosu na necijepljene. To drugim riječima znači kako cijepljeni AstraZenecom već nakon četiri mjeseca od cijepljenja mogu prenositi zarazu, iako u Hrvatskoj imaju važeću covid propusnicu. Bolju pak učinkovitost osigurava kombinacija cjepiva AstraZenece s nekim od mRNA cjepiva (Pfizer, Moderna); zaštita od infekcije održana je na razini od 66 posto.
Što se tiče sveukupne zaštite cjepiva od teških ishoda švedski znanstvenici su utvrdili kako ona pada s 89 posto između 15-30 dana nakon cijepljenja na 42 posto 181 dan nakon cijepljenja i dalje. To, zaključuju, pojačava argumente u prilog administriranju treće doze.
Još jednom vrijedi upozoriti kako Hrvatska s propusnicama slijedi primjer europskih zemalja koje su se oslanjale na takav sustav kontrole epidemije, ali je problem u tome što upravo primjeri zemalja sa strogim sustavom mjera te radikalnim inzistiranjem na propusnicama govore kako to nije dobar odabir za zaustavljanje brzog rasta broja slučajeva. Vjerojatno su najbolji primjeri Austriji i Slovenija.
Objava ŠVEĐANI PROVJERILI UČINKOVITOST CJEPIVA NA ČAK 1,7 MILIJUNA LJUDI: Evo što su pronašli! pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.
