Gdje su nestali hrvatski konobari? ‘Mogu imati tri puta veću plaću od prosječne, ali jedna stvar je ključna‘

Extra

Karlo Kelvišer (27) rodom je iz Promajne, malenog dalmatinskog mjesta pored Makarske. Kao što je to inače običaj na hrvatskoj obali, počeo je raditi već s 15 godina. Sezonski, naravno. Bio je šanker u mjesnom lokalu, kuhao je kave, točio pivo te je već u tako mladoj dobi iskusio što to znači raditi u ugostiteljstvu. Svidio mu se taj život, no, kao učenik Ekonomske škole, svi su mu govorili da treba ciljati „više“. Upisao je stoga Pomorski fakultet, ali veoma je brzo shvatio da to nije karijera za njega. Dao je priliku potom i ekonomiji. Završio je tečaj za knjigovođu i radio u obiteljskom knjigovodstvenom servisu. Izdržao je dva mjeseca, samo da bi shvatio da ga uredski posao ne ispunjava. Stoga se vratio u okruženje gdje se osjeća najugodnije – ugostiteljstvo, piše Jutarnji list.

Danas Kelvišer radi kao barmen u luksuznom hotelu TUI Blue Jadran u Tučepima. Ima stalan posao, plaća mu je već nekoliko puta rasla, a honorarno provodi edukacije osoblja po drugim lokalima. Konstantno usavršava svoje znanje, pohađa seminare i otvorio je konzultantski obrt za izradu koktel karti i edukaciju ugostiteljskih djelatnika. On je, zapravo, primjer jednog ambicioznog i uspješnog radnika koji je odlučio napraviti karijeru u ugostiteljstvu, a nadu ulijeva to što primjera kakav je Karlo, usprkos nedostatku radne snage u odnosu na potrebe tržišta, ima sve više.

Posljednjih nekoliko godina mogli smo čitati vijesti o nedostatku radnika u turizmu. Hrvatska udruga turizma ove je godine u lipnju procijenila da hotelijerima nedostaje pet, a u ugostiteljstvu čak deset tisuća radnika. Čak i sada na pragu postsezone najviše oglasa za posao na HZZ-u objavljeno je u kategoriji uslužnih i ugostiteljskih zanimanja, s time da je konobar prvo najtraženije zanimanje u zemlji.

Vatrogasno rješenje

Jedno od vatrogasnih rješenja jest uvoz radne snage pa je tako do 21. lipnja ove godine Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo 32.813 dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, a od toga su 7003 dozvole iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva. No, ne izostaju situacije u kojima se ne radi o profesionalnim i školovanim ugostiteljskim radnicima, već ljudima koji žele zaraditi kroz rad na par mjeseci, što može utjecati na imidž Hrvatske u očima turista.

To zna i Filip Verbanac, direktor Odjela za jaka alkoholna pića, kavu i ugostiteljstvo u Coca-Coli HBC Hrvatska te idejni začetnik projekta Raise the Bar.

– Svjesni smo da je hrvatska ekonomija uvelike povezana s prihodima iz turizma, dok turistička ponuda i potrošnja gostiju direktno ovise o ugostiteljstvu. Educirano osoblje, kako danas, tako i budućnosti, predstavlja ključan faktor uspjeha svakog ugostiteljskog objekta. Posljednjih godina problem manjka kvalitetne i educirane radne snage u ugostiteljstvu došao je do izražaja više nego ikada prije te predstavlja jedan od ključnih izazova za nastavak rasta prihoda od turizma – smatra Verbanac.

Postavlja se pitanje – zašto toliko obrazovanih ugostiteljskih radnika ne želi ostati u svojoj struci? Andrea Klemenčić, menadžerica u hotelijerstvu u odjelima za gastronomiju i restoraterstvo, ističe da se na kvalitetne oglase često ne javi niti jedan kandidat, bez obzira na primamljivu ponudu poslodavca, potencijalno iskustvo i dobru referencu u životopisu.

– Može biti da je jedan od razloga odnos poslodavaca prema zaposlenicima, što je potencijalno rezultiralo odlaskom u druge branše ili izvan države. Nadam se da će ugostitelji čim prije shvatiti da odnos između poslodavca i zaposlenika treba biti kvalitetan partnerski odnos – navodi Klemenčić. Više o temi pročitajte klikom OVDJE.

Izvor Jutarnji list

Objava Gdje su nestali hrvatski konobari? ‘Mogu imati tri puta veću plaću od prosječne, ali jedna stvar je ključna‘ pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.