U listopadu 2021., hrvatska javnost je obilježila tridesete godišnjice triju tužnih i tragičnih događaja iz Domovinskog rata. Dostojno su obilježene godišnjice zločina nad civilnim stanovništvom područja Široke Kule i Hrvatske Dubice te pogibije general-bojnika Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla.
Trideseta godišnjica ratnog zločina nad civilima Široke Kule
U srijedu 13. listopada 2021., obilježena je trideseta godišnjica zločina počinjenog nad civilnim stanovništvom Široke Kule i okolnih mjesta. Radi se o ubojstvu 47 civila, od kojih je najmlađa žrtva bila djevojčica od 13 godina, a najstarija je imala više od 95 godina. Povodom obljetnice, u čast žrtvama otvoreno je novo spomen-obilježje, priopćuje Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Komemoracija je počela čitanjem imena 47 ubijenih civila iz Široke Kule, Perušića i okolnih mjesta, nakon čega su ministar branitelja Tomo Medved i dijete poginulih Tihomir Vojvodić otkrili spomen-obilježje na kojem su ispisana imena žrtava.
“Neka ova imena budu putokaz onima koji su obeshrabreni, svjetionik svima onima koji lutaju u mraku, neka podsjećaju sve buduće generacije na žrtvu hrvatskog naroda, ali i ohrabrenje da pronalazimo rješenje za sve izazove novog vremena”, izjavio je ministar Medved.
“U masovnim i pojedinačnim grobnicama, stratištima u Širokoj Kuli pronađeno je 25 tijela, od kojih je 24 identificirana, a Ministarstvo hrvatskih branitelja intenzivno traga za još deset nestalih iz Široke Kule i okolnih mjesta”, dodao je ministar Medved.
Ministar Medved se osvrnuo na ishod sudskog procesuiranja ratnog zločina nad civilnim stanovništvom u Širokoj Kuli.
„Zatvorske kazne od 15 i 20 godina izrečene sedmorici počinitelja ratnog zločina u Širokoj Kuli tako su male da na tom tragu Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova i pravosuđe čine napore da bi počinitelji bili osuđeni onako kako zaslužuju zbog počinjenja ovih najtežih, monstruoznih kaznenih djela”, zaključio je ministar Medved.
Na novom spomeniku položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a misu zadušnicu za žrtve je predvodio župnik mons. Marinko Miličević.
Uz članove obitelji stradalih žrtava i spomenutih, na obljetnici stradanja prisustvovali su zastupnica u Hrvatskom saboru Anita Pocrnić Radošević, župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Podsjetimo, 1991. godine pobunjeno domicilno srpsko stanovništvo i pripadnici Martićeve paravojne formacije, provodili su progon nad hrvatskim civilnim stanovništvom na području Široke Kule. Tijekom progona počinjeni su stravični zločini nad civilima, ubijeno ih je 47, a za posmrtnim ostacima njih devetero još uvijek se traga.
Trideseta godišnjica pogibije general-bojnika Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla
U subotu 16. listopada 2021., državni vrh je u Vukovaru obilježio 30. obljetnicu pogibije general-bojnika Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla, priopćili su iz Vlade RH.
General-bojnik Blago Zadro kao ratni zapovjednik dao je veliki doprinos tijekom formiranja obrane uslijed agresije srpskih paravojnih formacija i jedinica bivše JNA na grad Vukovar, a obavljajući svoju dužnost zapovjednika obrane poginuo je prilikom obrane Vukovara kod Trpinjske ceste u Borovu naselju 16. listopada 1991. godine. Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman posthumno ga je odlikovao činom general-bojnika.
Povodom obljetnice pogibije Blage Zadre, obitelj, bližnji te državni dužnosnici, odali su mu počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na njegovom posljednjem počivalištu na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
„Blago Zadro živio je sadržajan život prepun vrlina, život usmjeren ka svojoj obitelji. Ali i prije rata do izražaja je dolazila njegova ljudska dimenzija, najprije u radnom kolektivu, u kojem je okupljao ljude oko sebe – prijatelje, kolege, radnike, žitelje Vukovara. U najavi velikosrpske agresije Blago Zadro uključuje se kao čovjek s autoritetom i poziva ljude da se uključe u stvaranje perspektivne i suverene Republike Hrvatske. Nažalost, nije imao priliku graditi bolju budućnost u miru, nego se aktivno uključuje u organiziranje obrane svoga Vukovara. I tu njegove vještine upravljanja ljudima, koordiniranja i prepoznavanja prioriteta dolaze do izražaja, ali i njegova hrabrost i odlučnost. U jednoj osobi toliko vrlina koje su mu omogućile da okupi i druge domoljube kako bi zajedno branili svoj grad i svoju domovinu”, izjavio je ministar branitelja Medved.
„Na današnji se dan sjećamo svih hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote ili dijelove tijela za slobodu koju danas uživamo. Vladi Republike Hrvatske žrtva Blage Zadre i žrtva svih hrvatskih branitelja je inspiracija i usmjerenje na koji način promišljati, prepoznavati i donositi odluke. Blago je pripadao našoj generaciji koja je dobila povijesnu priliku ostvariti san našeg nacionalnog bića, stvoriti samostalnu i suverenu Hrvatsku. I zato, čuvajmo ju, dajmo svaki dan najbolje od sebe, dajmo svoj doprinos da bude onakva kakvu je želio Blago Zadro i svi naši poginuli, nestali i umrli hrvatski branitelji. Nakon 30 godina, kad zastanemo na trenutak i proanaliziramo što smo sve kao narod proživjeli i kakvu smo žrtvu podnijeli, možemo zaključiti da je Hrvatska realizirala većinu svojih strateških ciljeva, ali važno je da sačuvamo svoje zajedništvo, to je naše najveća snaga, da budemo ponosni na ono što smo kao narod postigli. Puno je toga što nam još predstoji, i zato nam treba mudrosti da prepoznamo prioritete i nađemo načina kako ćemo odgovoriti na sve nove izazove. Ali važno je da ne gubimo optimizam i da se hrabro suočimo sa svim izazovima i odgovornostima koji su pred nama,“ dodao je ministar Medved.
Okupljenima se obratio i ministar obrane Mario Banožić.
“Blago Zadro bio je jedan od junaka Trpinjske ceste, jedan iz redova nepokolebljivih branitelja grada na Dunavu koji je voljenom gradu i suborcima, stavom, karizmom i hrabrošću davao nadu i snažio vjeru u uspjeh. Trideset godina od Zadrine pogibije, njegov primjer još je jači poticaj svima nama da nikada ne odustanemo od borbe za bolju, uspješniju, ponosnu Hrvatsku i da nikada ne prestanemo pridonositi dobru”, rekao je ministar Banožić.
Komemoraciju je popratio prigodan program prilikom kojeg je supruga Blage Zadre – Kata Zadro uručila plaketu Grada Vukovara bojniku Goranu Mikulencu kao najboljem polazniku 29. naraštaja Zapovjedno stožerne škole “Blago Zadro”. Mikulenac je za svoja postignuća dobio i vrijednu novčanu nagradu koju je odlučio donirati šesteročlanoj obitelji Redlo.
Iz Vlade RH su priopćili da su njihova izaslanstva odala počast i bojniku Alfredu Hillu, prvom zapovjedniku satnije Vojne policije Vukovar, čija je godišnjica pogibije također 16. listopada, a potom je uslijedila misa zadušnica u crkvi Gospe Fatimske u Borovu naselju za generala Zadru, bojnika Hilla te sve stradale vukovarske branitelje.
Uz navedene, obljetnicama su nazočili predstavnici udruga iz Domovinskog rata i branitelji Vukovara, izaslanik predsjednika Republike brigadni general Željko Živanović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Nikola Mažar, vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, saborski zastupnici, predstavnici MUP-a te pripadnici Zapovjedno-stožerne škole Blago Zadro Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”.
Trideseta obljetnica stradanja civila i hrvatskih branitelja s područja Hrvatske Dubice
U četvrtak 21. listopada 2021., u naselju Baćin je obilježena trideseta godišnjica jednog od najgorih zločina u Domovinskom ratu, stradanja više od stotinu civila i hrvatskih branitelja na području općine Hrvatska Dubovica. Komemoracija je održana u naselju Baćin gdje se po broju žrtava nalazi druga najveća masovna grobnica u Hrvatskoj.
Povodom obljetnice položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred spomen-obilježja masovne grobnice. Počast stradalim civilima odao je predsjednik Republike Zoran Milanović.
“Tko su ti ljudi, donedavni susjedi, i što se događalo u njihovim glavama i srcima da su odlučili smaknuti, lišiti života toliko nemoćnih i starih ljudi na kukavički način. Svaka žrtva nije ista, postoje oni jači, postoje oni slabiji, odrasli punoljetni muškarci, žene i bolesni. I reći da je svaka žrtva ista je jedna vrsta moralnog i filozofskog bijega od stvarnosti. Ovo su bili naročito ranjivi ljudi. Često razmišljam, ako ima pakla i raja, koje je to posebno mjesto u paklu rezervirano za te tipove. Sjete li se ikad…To je ta banalnost ljudskog zla. Ljudi koji su do jučer bili susjedi, policajci, mesari, trgovci odjednom postaju brutalni ubojice i nemaju problem smaknuti desetine i desetine starih nemoćnih ljudi. To je bilo prije Ovčare i to je na neki način i gore od Ovčare“, izjavio je predsjednik Milanović.
“Vjerujem da je zahvaljujući braniteljima i hrvatskim vitezovima to vrijeme prošlo i da je došlo normalnije, sretnije vrijeme ljudske dobrote. Naravno, kultura sjećanja koju želimo, koju živimo, koju pokušavam propagirati kao političar, kao ljudsko biće, kao Hrvat i kao predsjednik Republike Hrvatske uključuje uzajamnost. A to znači i to ponavljam, a vidim da nema odjeka, ako imam pijetet prema žrtvama drugog naroda, bliskog naroda, želim vjerovati i bratskog naroda, ako idem u Jasenovac, na stratišta gdje su ubijeni ljudi nakon Oluje, u Varivode u Kninsku krajinu, onda imam nekakvo ljudsko očekivanje da netko tko predstavlja dio tog naroda s druge strane bude ovdje, da se rukujemo. To nedostaje, to je karika, to je cijeli lanac koji nedostaje. Lanac normalnosti i sreće. Ovo je poziv i ispružena ruka. Bez uzajamnosti, bez razumijevanja, bez neke vrste priznanja nema normalnog života. Ovo je moj poziv i verbalni i fizički onima koji na neki način predstavljaju ili su na neki način sljednici onih koji su ovdje osramotili i okaljali srpsko ime – jer teško narod može biti odgovoran – da sjednemo, da razgovaramo i da se uzajamno poštujemo“, dodao je predsjednik Milanović.
Podsjetimo, žrtve zločina su mještani Hrvatske Dubice, Cerovljana i Baćina, među kojima je i 35 hrvatskih branitelja.
“Ukupno je u Hrvatskoj Dubici, Baćinu i Cerovljanima 1991. godine ubijeno/nestalo 109 osoba, velikom većinom civila Hrvata. Preko 70 žrtava bilo je starije od 60 godina, a od ukupnog broja žrtava 44 su bile žene. Ubijeno je i nekoliko mještana srpske nacionalnosti, koji su pokušali zaštiti svoje susjede Hrvate”, piše Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.
Većina žrtva je ekshumirano iz grobnice u Baćinu 1997. godine (njih 56, od čega 13 nije identificirano), dok ih je desetero ekshumirano iz pojedinačnih grobnica i masovne grobnice na lokaciji Višnjički Bok (od čega dvije žrtve još nisu identificirane), a desetero mještana iz Baćina još se vodi nestalima. Prema svjedočenjima se sumnja da su neka tijela bačena u obližnju rijeku Unu, navodi Documenta.
Za zločin u Baćinu optuženi su Milan Martić (ministar obrane i ministar unutarnjih poslova SAO Krajine), Jovica Stanišić (bivši načelnik Službe državne bezbednosti Srbije), Franko Simatović (bivši komandant Jedince za specijalne operacije Službe državne bezbednosti) te Branko Dmitrović (predsjednik Ratnog predsjedništva Općine Hrvatska Kostajnica i komandant Općinskog štaba Teritorijalne obrane) s još osmero počinitelja.
Martić je osuđen na zatvorsku kaznu od 35 godina, Stanišić i Simatović na 12 godina zatvora, a Dmitrović i još šestero počinitelja osuđeni su za zločin u odsutnosti, dok ih je dvoje oslobođeno svih optužbi.
Autor: Mario Macan
Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.
Objava Obilježene godišnjice zločina nad civilima Široke Kule i Hrvatske Dubice te pogibija Blage Zadre i Alfreda Hilla pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.
