Luka Burilović je osvojio i treći mandat na čelu Hrvatske gospodarske komore u ponedjeljak s osvojenih 67 od 90 glasova na Skupštini HGK. Jedan listić je nevažeći, dok su dva ostala prazna. Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika i predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija osvojio je 21 glas, a treći kandidat, malo poznati poduzetnik iz Rijeke Marin Lovrović, dobio je tek jedan glas.
– Pred nama je puno posla, nema vremena za slavlje. Hvala svim protukandidatima – rekao je Burilović i zahvalio na povjerenju.
Velike promjene
Pod pritiskom malih i srednjih poduzetnika nakon 30 godina stižu značajne promjene Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori – sada je u Saboru na drugom čitanju. Luki Buriloviću mandat istječe tek u travnju iduće godine, ali Upravni odbor HGK je prije dva tjedna iznenadio odukom o objavi natječaja za izbore ove godine.
Burilović je i prije objave natječaja najavio kandidaturu za svoj treći mandat. Iako je oko načina njegova vođenja Komore bilo rasprava i dvojbi, izbori bi bili po svemu sudeći miran proces predvidivog ishoda da se nije, uz provokativne televizijske nastupe i objave na društvenim mrežama, kao protukandidat uključio Dražen Oreščanin, osnivač zagrebačke tvrtke Poslovna inteligencija i izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika. Uz njih dvojicu, u petak smo saznali da postoji i treći kandidat, Marin Lovrović, osnivač tvrtke Consmar iz Rijeke, koji je sudjelovao i na izborima 2018. godine, kada je dobio samo sedam glasova.
Oreščanin je u utrku krenuo parolom “HGK moramo vratiti njegovim izvornim vlasnicima, a to su hrvatski poduzetnici.” Udruga Glas poduzetnika je pak od svog osnivanja isticala zahtjev za ukidanjem obveznog članstva u Komori koju je ujedno napadala i kao mjesto za uhljebe HDZ-a. Oreščaninov program, koji smo imali prilike vidjeti, sadrži tri točke: depolitizaciju i vraćanje ugleda Komore, dobrovoljno članstvo (HGK treba u budućnosti funkcionirati na tržišnom principu, smatra) te podizanje kvalitete usluga i privlačenje novih dobrovoljnih članova. Jedan od 12 operativnih ciljeva mu je “ravnopravna suradnja s Vladom”. Naime, kaže da HGK mora biti “neovisan i kad treba konstruktivno kritičan prema politici Vlade RH i na taj način dokazati svoj kredibilitet”. Javne servise i ovlasti HGK bi prebacio “tamo gdje im je i mjesto”, a HGK fokusirao na razvoj poduzetništva i podršku poduzetnicima.
S druge strane, Burilović se nije oglašavao javno. Zadnje izjave od prije dva tjedna bile su o tome da u Komori zakonske izmjene ne vide kao prepreku već kao nastavak reformskih zahvata, “najavio je da će “biti promjena, pa i bolnih”, kao i to da nakon dva mandata on zna kako provesti proces repozicioniranja i restrukturiranja, ali detalje svog programa nije javno iznosio. Kandidati su u prijavi morali priložiti prijedlog programa razvoja HGK za razdoblje 2022. – 2026. godine, a iznijeli su ga pred članovima Skupštine u ponedjeljak.
Objava LUKA BURILOVIĆ po treći put izabran na čelo HGK – “bit će promjena, pa i bolnih” pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.
