ULIČNI PODUZETNIK: Zašto Oreščanin, veliki kritičar postojanja HGK, istu želi preuzeti?

Extra

Dražen Oreščanin želi preuzeti HGK. On inače vodi tvrtku „Poslovna inteligencija” i izvršni je direktor Udruge Glas poduzetnika, koja je u posljednje vrijeme medijski prilično eksponirana – a najviše upravo svojim angažmanom oko ukidanja obavezne članarine za HGK podigla najviše bure u javnosti. Na prvi pogled, pomalo je kontradiktorno da Komoru želi preuzeti netko tko je široj javnosti poznat upravo kao veliki kritičar te komore, i jedan od predvodnika prosvjeda protiv nje, odnosno protiv obaveznog plaćanja članarine istoj od strane svih gospodarskih subjekata.

Trenutni predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, koji tu instituciju vodi od 2014, kad je tom mjestu smijenio posrnulog Nadana Vidoševića, je pak kandidaturu objavio prošlog tjedna, kada je ujedno i obznanio da će se izborna skupština održati u ponedjeljak 4. listopada, te je podsjetio da je u saborskoj proceduri novi Zakon o HGK, koji bi u primjeni trebao biti od 1. siječnja 2022. godine, a među ostalim predviđa ukidanje plaćanja obvezne članarine za 96 posto članica, što donosi niz promjena za Komoru.

Za Luku Burilovića se ne vezuju nikakvi skandali, što je upravo jedan od razloga zašto je došao na čeko Komore umjesto Vidoševića, niti se toliko eksponira u javnosti: Dragovoljac je Domovinskog rata, a 2018. ga je Predsjednica odlikovala Redom Danice hrvatske za osobite zasluge za gospodarstvo.  Posebno priznanje za „najbolju komoru jugoistočne i srednje Europe“ dobio je u srpnju 2015. godine na međunarodnoj poslovnoj konferenciji o unapređenju biznisa „Regionalni privredni razvoj i suradnja“ temeljem reformi ostvarenih tijekom prve godine mandata na čelu Hrvatske gospodarske komore te ukupnog doprinosa u poboljšanju poslovne klime i suradnje u regiji.

Za razliku od razmjerno samozatajnog Burilovića, Oreščanin je uz Vuka Vukovića i još neke iz Glasa poduzetnika, organizacije koja svakako obavlja dobar posao na suzbijanju socijalističkog mentaliteta u Hrvatskoj, prilično medijski eksponiran. On je često izlazio u javnost s tvrdnjama da je članarina u HGK nepotreban trošak poslovanja od kojeg nema baš nikakve koristi i kao takav treba biti ukinut, te kako je posve nebitno što će biti s uhljebima koji tamo rade. S te strane je malo čudno da se odlučio kandidirati upravo za lidera organizacije protiv koje je poveo mini-križarski rat.

“Glas poduzetnika” nije ostavljao dojam da želi reformirati komoru, već je de facto ukinuti, pretvoriti u dragovoljnu udrugu, koju će plaćati samo oni koji to stvarno žele, odnosno oni koji od te udruge imaju koristi. Nije toliko sporno da od Komore koristi imaju uglavnom veći izvoznici, i da velika većina tvrtki u Hrvatskoj od nje zapravo nema nikakve ili vrlo male koristi: Tu Oreščanin ima poantu. Čačić je to svojevremeno prokomentirao: „Jednom kad ukineš financiranje, a zadržiš sve drugo što zakon predlaže obaveze, javne ovlasti… Tog trenutka veliš ‘Komora ne postoji”.

No neovisno o tome, njegova kandidatura dolazi u trenutku kad je ionako odlučeno da većina tvrtki više neće plaćati članstvo u komori! Ako mu je želja ukinuti obaveznu članarinu, onda je jednostavno zakasnio.

Usto, Dražen Oreščanin je svojevremeno direktno u kameru rekao da njegova firma ima koristi od HGK; da im je HGK pomogla u poslovanju, priznao da mu se isplati čak i plaćanje članarine, pa je s te strane malo čudno da je bio sudionik prosvjeda protiv plaćanja obavezne članarine u HGK – što je, naravno, sasvim legitiman cilj, ali u neskladu s njegovim angažnanom.

On je 2015. izjavio: „Udruženje za informacijske tehnologije HGK-a je u zadnjih nekoliko godina sve aktivnije u podršci hrvatskim IT tvrtkama, prvenstveno u organizaciji zajedničkih nastupa na konferencijama u inozemstvu, u čemu nam vrlo kvalitetnu podršku pružaju kolege Alexander Friedman i Igor Škevin. Ove godine je Poslovna inteligencija sudjelovala na CEBIT-u u Hanoveru i Istanbulu, te na BakuTelu u Azerbajdžanu.  Nastupima smo zadovoljni i ostvarili smo brojne korisne kontakte, za koje vjerujemo da će uskoro rezultirati i novim ugovorima i angažmanima.” To je u neskladu sa zalaganjem za „ukidanjem harača HGK”, neovisno o tome koliko je taj zahtjev opravdan, kao što je ambicija da se postane čelnikom komore pomalo u neskladu s prosvjedima protiv iste kao organizacije uhljeba koji ne rade ništa. Gospodarska komora je udruženje gospodarstvenika, i kao takvo svakako ima svoju težinu, a čelnik te komore ima velik utjecaj na tijekove kapitala u Hrvatskoj. Stoga su ti izbori i te kako važni.

Naravno, svi koji su intervjuirali Oreščanina su postavili isto pitanje: Zašto se kao kritičar HGK, koji je često ostavljao dojam da je i kritičar samog njenog postojanja, bori za čelništvo udruge koju smatra leglom beskorisnih uhljeba?

On kaže da mu je cilj depolitizacija komore. „HGK bi trebali voditi ljudi koji se bave gospodarstvom jer oni najbolje znaju što im treba i kako Komora treba funkcionirati”, kazao je Oreščanin. Dodao je da preko 90% članova HGK ne žele to više biti. No, kako je najavio njegov protukandidat, i više od toga, 96 posto, to više neće morati biti.

Dodao je, „I sadašnji i prethodni predsjednik su, praktički, politički imenovani, a i jako puno ljudi je u Komori zaposleno preko veze tj. politički su podobni. Drugi bitan problem je taj što se Komora primarno bavi sama sobom, a jako je malo na usluzi članicama koje plaćaju članarinu”.Nije tajna da je Burilović politički blizak HDZ-u, no može li Komora funkcionirati na protivljenju vlastima? Komora nije udruga alternativnih umjetnika, niti oporbena stranka!

Pravilo je da sve udruge koje nisu političke stranke ili političke organizacije, ako žele prosperirati, trebaju biti u dobrim odnosima s vlastima, koje god bile. Biti u konfliktu s vlastima je – loše za posao, za biznis, a razvoj biznisa je smisao postojanja Komore. Usto, teško je predbaciti Buriloviću da je politički kadar koji nema veze s gospodarstvom: Trenutno je predsjednik Hrvatskoga nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore (ICC), zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Podravke te član HBOR-ova i Inina Nadzornog odbora. Predsjednik je Sveučilišnoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu te član Upravnog odbora udruženja europskih gospodarskih komora (Eurochambres), Gospodarskog vijeća Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ukratko, netko tko se bavi gospodarstvom, a ne politikom, dok se za Oreščanina slobodno može reći da se nerijetko više bavio politikom nego razvojem gospodarstva (jer javni prosvjedi nemaju veze s gospodarstvom, to je politika, kao i javni istupi o društvenim pitanjima!)

Na kraju, ostaje činjenica da Komora, u neku ruku, i jest politički plijen. Samo je pitanje čiji, i tko iza koga zapravo stoji. Nesporno je da je za Vidoševića ona služila izvlačenju novca u privatne džepove, i nesporno je da većina članova od članarine koja je za gospodarske subjekte obvezna nema neke koristi. No potonje će se promijeniti ionako. Ostaje samo pitanje koji je stvarni cilj Oreščaninove kandidature, obzirom na sve dobro i sve loše što je izgovorio o komori, već prema prigodi.

Objava ULIČNI PODUZETNIK: Zašto Oreščanin, veliki kritičar postojanja HGK, istu želi preuzeti? pojavila se prvi puta na Portal Priznajem.